U zoološkom vrtu obitelji Milec u prigradskom naselju Ruščici u Općini Klakar se može vidjeti 70 vrsta životinja i ptica, među kojima su, osim domaćih životinja, i medvjed, tigar, orao, majmun Bobo i brojni drugi pripadnici čudesnog životinjskog i ptičjeg svijeta. Treba također spomenuti da goste zoološkog vrta očekuje boravak u izuzetno efektno uređenom okolišu sa posebno osmišljenim nastambama za životinje i ptice
Općina Klakar graniči sa četiri jedinice lokalne samouprave: na zapadu s gradom Slavonskim Brodom na sjeveru s općinom Gornja Vrba i općinom Garčin (naselje Zadubravlje), te prema istoku s općinom Oprisavci (naselja Trnjanski Kuti i Poljanci). Jugozapadni, južni i jugoistočni dio općine Klakar omeđen je rijekom Savom koja je ujedno i državna granica.
Općinu Klakar čine mjesta Klakar, Ruščica, Gornja i Donja Bebrina.
Ruščica je bila posavsko selo istočno od Broda. Smještena je duž ceste koja povezuje naselja uz savski nasip. Zemljište oko Ruščice malo je povišeno i zaštićeno od poplave Save. Seoska imovina zauzimala je 1346 jutara zemlje, od čega je najviše otpadalo na livade i pašnjake. Krajem srednjeg vijeka Rušćica se dijelila na tri sela - Gornje, Donje i Srednje. Ruščica je tada pripadala feudalnom posjedu koji je imao svoje središte u Tomici. U doba turske vladavine u Slavoniji stanovništvo Ruščice nije stradalo, vec je u cijelosti prešlo pod krajišku vlast. Prilikom popisa Ruščice je 1698. godine bilo je u njoj devet naseljenih kuca. 1730. godine u selu je bilo registrirano 15 naseljenih kuća. Do 1746. godine broj kuća u Ruščici povećao se na 17. U idućih desetak godina broj stanovnika Ruščice se udvostručio, pa su 1758. u njoj bile 34 naseljene kuće. To povećanje potječe od naseljavanja tzv. Gornje Ruščice, gdje su kuće podizali bosanski Hrvati, koji su u to doba bježali pred Turcima iz okolice Dervente i iz sela oko gore Vučjak. U slijedećih sto godina Ruščica se nije značajnije povećavala. Sredinom 19. stoljeća u selu su bile 33 naseljene kuće s 522 stanovnika. Dio sela, koji se u 18. stoljeću spominje kao Donja Ruščica, početkom 19. stoljeća je napušteno, a njegovi stanovnici preselili su u nekadašnju Gornju Ruščicu. Raseljeno selo nalazilo se jugoistocno od današnje Ruščice. Toponim Selište vjerojatno odgovara položaju srednjovjekovne Srednje Hruščice. Na katastarskom planu Gornje Hruščice iz 1781. godine vidi se da je selo bilo “ušoreno” smjerom sjever-jug.